Idemo na Put s Goranom Milićem - Norveška



Činjenice o Norveškoj



Službeno ime: Kraljevina Norveška
Glavni grad: Oslo
Susjedne zemlje: Švedska, Finska i Rusija
Površina: 385.252 km²
Broj stanovnika: 4,858.199 (1. siječnja 2010.) Državno ustrojstvo: demokratska ustavna parlamentarna monarhija
Predsjednik vlade: Jens Stoltenberg, predstavnik Laburističke stranke
Službeni jezici: norveški (dva oblika - bokmål i nynorsk), saamijski (ili laponski, ima isti status kao i norveški u općinama Kautokeino Karasjok, Tana, Porsanger i Nesseby u Finmarku, Kåfjord i Lavangen u Tromsu, Tysfjord u Nodlandu i Snåsa u Nord-Trøndelagu)
Vjera: protestantizam
Valuta: norveška kruna, NOK. 1 euro = NOK 8,18 (siječanj 2010. ), 1 USD = NOK 5,73 (siječanj 2010.)
Norveška kraljevska kuća: Harald V., kralj Norveške, rođen 21. veljače 1937. Sonja, kraljica Norveške, rođena 4. srpnja 1937. Haakon, prijestolonasljednik, rođen 20. srpnja 1973. Mett-Marit, supruga prijestolonasljednika, rođena 19. kolovoza 1973. Ingrid Alexandra, princeza, rođena 21. siječnja 2004. Sverre Magnus, princ, rođen 3. prosinca 2005.
Geografija: Norveška obuhvaća zapadni dio Skandinavije u Sjevernoj Europi. Razvedena obala, razbijena golemim fjordovima i tisućama otoka, proteže se 25.000 km, odnosno 83.000 km, uključujući fjordove i otoke. Norveška ima granicu dugu 1619 km sa Švedskom, 727 km s Finskom i 196 km s Rusijom na istoku. Na sjeveru, zapadu i jugu Norveška je okružena Barentsovim morem, Norveškim morem i Skagerrakom.
Klima: Zbog visoke geografske širine Norveške, postoje velike sezonske promjene dnevnog svjetla. Od kraja svibnja do kraja srpnja sunce se nikada u potpunosti ne spušta iza horizonta u područjima sjeverno od Arktičkog kruga, a ostatak zemlje ima do 20 sati svjetla dnevno. Suprotno tomu, od kraja studenoga do kraja siječnja sunce se nikad ne diže iznad horizonta na sjeveru, a dnevno svjetlo vrlo kratko traje u ostatku zemlje.
Okoliš: Diljem Norveške nailazimo na zapanjujući i dramatičan okoliš i krajolik. Zapadna obala južne Norveške i obala sjeverne Norveške predstavljaju neke od vizualno najimpresivnijih obalnih krajolika na svijetu. National Geographic je uvrstio norveške fjordove među najveće svjetske atrakcije. Kad je riječ o tome koliko je politika učinila za zaštitu okoliša, Environmental Performance Index stavio je 2008. Norvešku na drugo mjesto, odmah iza Švicarske.
Demografija: Stanovništvo Norveške broji oko 4,9 milijuna. Većina su stanovnika Norvežani, sjevernogermanski narod. Saami (Laponci) su narod koji tradicionalno živi na sjeveru Norveške i Švedske, kao i u sjevernoj Finskoj i na poluotoku Koli u Rusiji. Kveni su još jedna nacionalna manjina, a potomci su Finaca koji su se od 18. do 20. stoljeća doseljavali u sjevernu Norvešku. Norveška je vlada oba naroda podvrgla jakoj asimilaciji, i to od 19. stoljeća pa sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća. Zbog tog procesa "ponorveživanja" mnogi potomci obitelji Saamija i Kvena proglasili su se izvornim Norvežanima. Druge su grupe, priznate kao nacionalne manjine u Norveškoj, Židovi, Šumski Finci (Forest Finns) i norveški putujući Romi (ogranak romskog naroda, koji ne smijemo miješati s nepriznatim narodom zvanim autohtoni norveški putnici - Indigenous Norwegian Travellers). U posljednjih nekoliko godina imigracija je odgovorna za više od polovice rasta norveškog stanovništva. Najveće useljeničke skupine, prema zemlji porijekla, po veličini su Poljaci, Šveđani, Pakistanci, Iračani, Somalijci, Nijemci, Vijetnamci i Danci. Norvežani pakistanskog porijekla najveća su primjetna manjinska skupina u Norveškoj, a većina od 31.000 članova živi u okolici Osla. Irački imigranti doživjeli su najveći porast posljednjih nekoliko godina. Nakon proširenja Europske zajednice 2004., došlo je do priljeva imigranata iz Srednje i Istočne Europe, posebice iz Poljske. Najveći porast 2007. predstavljali su imigranti iz Poljske, Njemačke, Švedske, Litve i Rusije.
Politika:
Predsjednik vlade: Predsjednik Vlade najstariji je njezin član, odgovoran za koordinaciju i vođenje rada Vlade. Kralj je povjerio drugi mandat za sastav Vlade Jensu Stoltenbergu 17. listopada 2005. To je većinska vlada, a predstavljaju je Laburistička stranka, Socijalistička stranka lijevog centra i Stranka centra. Norveška je unitarna parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, na čelu joj je kralj Harald V., kao najvažnija osoba u državi, i Jens Stoltenberg kao predsjednik Vlade. To je unitarna država s administrativnim jedinicama na dvije razine, a to su županije i općine. Prema ustavu Norveške, koji je usvojen 17. svibnja 1814. i nadahnuo je Deklaraciju o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, kao i Francusku revoluciju 1776. i 1798., Norveška je unitarna ustavna monarhija s parlamentarnim sustavom vlasti, gdje je kralj najvažnija osoba u državi, a premijer u Vladi. Vlast je odvojena na zakonodavni, izvršni i sudbeni ogranak, kako je definirano Ustavom koji je najviši dokument zemlje. Monarh službeno zadržava izvršnu vlast, međutim, nakon uvođenja parlamentarnog sustava vlasti, dužnosti monarha postale su strogo reprezentativne i ceremonijalne, kao što je formalno imenovanje i razrješenje predsjednika Vlade i drugih ministara izvršne vlasti. U skladu s tim, monarh je vrhovni zapovjednik Norveških oružanih snaga, vrhovni autoritet Norveške crkve i službeno predstavlja zemlju u inozemstvu te je simbol jedinstva. Položaj premijera, najvažnije osobe u norveškoj Vladi, jest da je zastupnik u Parlamentu, može dobiti povjerenje većine u Parlamentu, obično je trenutačni vođa najjače političke stranke, odnosno koalicije stranaka, budući da jedna stranka obično nema dovoljnu podršku da sama formira Vladu. Međutim, Norveškom su često vladale stranke koje su imale manjinu u Parlamentu. Narod Saamija ima donekle pravo na samoodređenje i utjecaj nad svojim tradicionalnim teritorijima, i to putem svog Parlamenta i Finnmark zakona.
Administrativne podjele: Norveška, kao unitarna država, podijeljena je na prvoj razini na devetnaest županija (fylker). Županijama upravljaju neposredno izabrane županijske skupštine, koje biraju župana. Osim toga, kralj i Vlada zastupljeni su u svakoj županiji putem fylkesmann, koji djeluje kao župan. Na taj je način vlada direktno zastupljena na lokalnoj razini putem županovih ureda. Županije su dodatno podijeljene na drugoj razini na 430 općina (kommuner), kojima upravljaju direktno izabrana općinska vijeća, na čijem je čelu gradonačelnik ili načelnik i mali izvršni kabinet. Glavni grad Oslo smatra se i županijom i općinom. Norveška ima u svom sastavu i dva prekomorska teritorija – Jan Mayen i Svalbard. Postoje i tri antarktičke i subantarktičke kolonije: otok Bouvet, otok Petra I. i Zemlja kraljice Maud. Osim toga, postoji 96 naselja sa statusom grada u Norveškoj. U većini slučajeva granice grada podudaraju se s granicama općina. Često općine norveških gradova obuhvaćaju velika neizgrađena područja; na primjer, općina grada Oslo obuhvaća područja velikih šuma, koje su smještene sjeverno i jugoistočno od grada, a više od polovice općine grada Bergena su planine.
Međunarodni odnosi: Norveška ima veleposlanstva u 88 zemalja. Šezdeset zemalja ima veleposlanstva u Norveškoj i sva su smještena u gradu Oslu. Norveška je jedna od zemalja osnivačica Ujedinjenih naroda (UN-a), organizacije NATO, Vijeća Europe i Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). Skandinavija tradicionalno više oklijeva po pitanju procesa europskih integracija nego ostale europske zemlje. Norveška nije slijedila susjedne nordijske zemlje kad su dale molbe za pristup Europskoj zajednici 1962., 1967. I 1992. Danska, Švedska i Finska su postale članice, a norveški je narod odbio pristupne pregovore, o kojima se pregovaralo 1972. i 1992. Nakon propalog referenduma 1994. Norveška je zadržala svoje članstvo u EEA, a to je bio dogovor koji se smatrao preduvjetom za zemlje koje su 1995. trebale pristupiti Europskoj zajednici. To je nastavljalo osiguravati zemlji pristup međunarodnom tržištu Unije, pod uvjetom da Norveška implementira one dijelove zakonodavstva Unije koji se smatraju relevantnim za unutarnje tržište (otprilike sedam tisuća od 2010.) Nekoliko norveških vlada je od 1994. zatražilo sudjelovanje Norveške u nekim dijelovima EU, koji suradnjom nadilaze odredbe sporazuma EEA. Norveškoj je dopuštena suradnja bez mogućnosti glasanja, u npr. Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, Schengenskom sporazumau, Europskoj agenciji za obranu, kao i u 19 odvojenih programa. Iako su na dva referenduma odbili članstvo u Europskoj uniji, Norvežani su zadržali bliske veze s Unijom i njezinim zemljama članicama, kao i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Norveška je ostala jedna od zemalja koje najviše financijski pridonose Ujedinjenim narodima i sudjeluje s UN snagama u međunarodnim misijama, naročito u Afganistanu, na Kosovu i u Sudanu. Norveška je jedna od zemalja osnivačica Ujedinjenih naroda, NATO-a, Vijeća Europe i Nordijskog vijeća, članica je EEA, Svjetske trgovačke organizacije i OECD-a.
Vojska: Norveške oružane snage trenutačno broje oko 23.000 ljudi, uključujući civilne zaposlenike. Prema sadašnjim planovima mobilizacije, snaga tijekom pune mobilizacije je otprilike 83.000 vojno sposobnih ljudi. Norveška ima obavezan vojni rok za muškarce (6 do 12 mjeseci obuke) i dobrovoljno služenje vojske za žene. Oružane su snage podređene norveškom Ministarstvu obrane i glavnom zapovjedniku, kralju Haraldu V. Norveška je vojska podijeljena na rodove: vojska, kraljevska mornarica, kraljevske zračne snage i rezervne snage dobrovoljaca. Norveška je bila jedna od osnivačica Sjevernoatlantskog vojnog saveza (NATO) 4. travnja 1949. Danas Norveška sudjeluje u Međunarodnim snagama za sigurnosnu pomoć (ISAF) u Afganistanu. Osim toga, Norveška je sudjelovala u nekoliko misija u sklopu Ujedinjenih naroda, NATO-a i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
Ekonomija: Norvežani imaju drugi najveći domaći bruto proizvod (GDP) po stanovniku (nakon Luksemburga) i četvrti najviši (PPP) na svijetu. Danas Norveška glasi kao druga najbogatija zemlja na svijetu po novčanoj vrijednosti, s najvećom kapitalnom rezervom po stanovniku uopće. Norveška je zadržala prvo mjesto na svijetu prema UNDP Human Development indeksu (Ljudski razvojni indeks), i to šest godina zaredom (2001. - 2006.) i potom opet 2009. i 2010. Troškovi života u Norveškoj su oko 30% viši nego u Sjedinjenim Državama i 50% viši nego u Velikoj Britaniji. Standard je života u Norveškoj među najvišima na svijetu. Časopis Foreign Policy smjestio je Norvešku na posljednje mjesto među državama u raspadu (Failed States Index) za 2009., prosudivši da je Norveška najstabilnija zemlja na svijetu i zemlja koja najbolje funkcionira. Neprekidan izvoz nafte i plina, u kombinaciji sa zdravom ekonomijom i velikim sakupljenim bogatstvom, dovodi do zaključka da će Norveška u doglednoj budućnosti ostati među najbogatijim zemljama svijeta. Norveška ekonomija primjer je miješane ekonomije, kombinacija napredne kapitalističke socijalne države, slobodnog tržišta i većinskog udjela države u nekim ključnim sektorima. Norveška socijalna politika omogućila je besplatno javno zdravstvo (iznad određene razine), a roditelji imaju 12 mjeseci plaćeni porodiljni dopust. Prihod koji država ima iz prirodnih izvora uključuje značajan doprinos od proizvodnje nafte te značajan i dobro upravljan prihod vezan uz taj sektor. Norveška ima vrlo nizak broj nezaposlenih, trenutačno od 3,1% do 30% radne snage zaposleno je u državnom sektoru, najviše u OECD-u. Na državnoj je skrbi 22%, 13% je nesposobnih za rad, najveći udjel na svijetu. Razina produktivnosti po satu, kao i prosječna zarada po satu, najveći su na svijetu upravo u Norveškoj. Vrijednosti ravnopravnosti norveškog društva osiguravaju da razlika u plaći između najniže plaćenog radnika i predsjednika uprave u većini tvrtki jest znatno manja u usporedbi sa zapadnim ekonomijama. Država je vlasnik u ključnim industrijskim sektorima, kao što je strateški naftni sektor (Statoil i Aker Solutions), proizvodnja struje u hidroelektranama (Statkraft), proizvodnja aluminija (Norsk Hydro), najveća norveška banka (DnB NOR) i telekomunikacijska tvrtka (Telenor). Tim velikim tvrtkama vlada kontrolira 30% dionica na burzi u Oslu. Norveška je velika pomorska zemlja i ima šestu najveću trgovačku flotu na svijetu, sa 1412 vlastitih trgovačkih brodova. Norveška posjeduje znatne zalihe nafte, prirodnog plina, minerala, šuma, plodova mora, svježe vode i struje iz hidroelektrana. Najveći je svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina po stanovniku, izvan Bliskog istoka, a naftna industrija donosi oko četvrtinu bruto domaćeg proizvoda. Velike zalihe nafte i prirodnog plina otkrivene su šezdesetih godina 20. stoljeća, i to je dovelo do naglog razvoja ekonomije. Norveška je postigla jedan od najviših standarda života na svijetu, zahvaljujući djelomično i tome što ima goleme količine prirodnih resursa s obzirom na broj stanovništva. Norveška je i drugi najveći svjetski izvoznik ribe (po vrijednosti odmah nakon Kine) i šesti najveći svjetski izvoznik oružja. Hidroelektrane proizvode oko 98 – 99% električne struje u Norveškoj. Zemlja je zadržala skandinavski model socijalne skrbi s općim zdravstvenim osiguranjem, subvencioniranim visokim obrazovanjem i sveobuhvatnim sustavom socijalne zaštite. Od 2001. do 2007. i potom 2009. i 2010. Norveška je imala najveći razvoj ljudskih potencijala na svijetu.
Kraljevska obitelj: Norveška kraljevska kuća potječe od kuće Glücksburg. Članovi norveške kraljevske kuće njihova su Veličanstva kralj Harald i kraljica Sonja, njihova Visočanstva prijestolonasljednik Haakon, princeza Mette-Marit te princeza Ingrid Alexandra.
Monarhija danas: Norveška je ustavna monarhija. To znači da je kralj formalno najvažnija osoba u državi, ali njegove su obveze uglavnom ceremonijalne i reprezentativne. Zakonodavnu i izvršnu vlast provode izabrana tijela države. Kad Ustav navodi da: „je ustavna vlast povjerena kralju“, to zapravo znači da je povjerena Vladi.
Kraljevske rezidencije: Kraljevska palača u Oslu najvažnija je kraljevska rezidencija i tamo se odvija najviše službenih svečanosti. Međutim, postoji niz drugih kraljevskih rezidencija u drugim dijelovima zemlje, neke od njih su službene, dok druge pripadaju kraljevskoj obitelji. Stiftsgården u Trondheimu, Gamlehaugen u Bergenu i Ledaal u Stavangeru upotrebljava kralj kao službene rezidencije kad posjećuje ta područja. Kraljevska jahta Norge prevozi kralja i druge članove kraljevske obitelji na mnogim njihovim putovanjima po Norveškoj i u inozemstvu.
Kraljevska palača: Kraljevska palača nalazi se na uzvišici Bellevue, na jednom kraju glavne ulice Osla – vrata Karla Johana. Kraljevska palača jedna je od najvažnijih zgrada u državi i stvaran simbol tijeka norveške povijesti od 1814.
Norveška u inozemstvu:
Inozemna predstavništva:
110 diplomatskih i konzularnih predstavništava
88 veleposlanstava
11 generalnih konzulata
7 izaslanstava i delegacija
4 druga (1 predstavnički ured Norveške, 3 ogranka veleposlanstva)
380 počasnih konzula
94 generalnih konzula
279 konzulata
6 vice-konzula
1 konzularna agencija
Osoblje ministarstva: Oko 770 pozicija Oko 645, uključujući posebne izaslanike.
Inovacija Norveška: Inovacija Norveška nudi usluge i programe osmišljene da potiču regionalni razvoj, stimuliraju inovacije u poslovanju i industriji diljem zemlje te promoviraju norveški biznis i turizam. Inovacija Norveška je globalna organizacija. Osim što ima predstavništva u svakoj norveškoj županiji, ima svoje urede u više od 30 zemalja. U zemljama gdje Inovacija Norveška nema svoje urede, norveška veleposlanstva osiguravaju pristup međunarodnoj mreži. Široko poznavanje lokalnih i međunarodnih prilika, koje imaju zaposlenici, omogućuje klijentima da svoje ideje pretvore u uspješno poslovanje.
Norveška pomorska misija / Norveška crkva u inozemstvu: Norveška pomorska misija / Norveška crkva u inozemstvu je dobrovoljna organizacija povezana s Norveškom crkvom. Služi kao religiozno, kulturno i društveno okupljalište svih Norvežana koji žive u inozemstvu. Također, nudi hitne usluge, umrežavanje i savjetovanje. Ima 49 lokacija u inozemstvu.
Korisni linkovi:
Kraljevska obitelj / Monarhija: http://www.kongehuset.no/english/vis.html 
Norveško veleposlanstvo u Zagrebu: http://www.norwegianembassy.hr/
Statistike o Norveškoj: http://www.ssb.no/english/ 

Satnica za praznike

Radim kao kuvar u Haugesundu, placen sam po satu, dali cu biti placen po praznicnom cenovniku  za vreme praznika ili ..mi je uvek ista satnica po ugovoru, i dali neko moze da mi kaze koja je prosecan plata ili satnica kuvara u Norveskoj, neki naj relaniji prosek,hvala
_____________________
Placanje za praznike je UVEK po praznicnom cenovniku. Pravila se postuju. Iz razgovora sa jednim kuvarom iz Poljske, saznao sam da mu je prosecna plata oko 17.000 kruna. To je ono sto ja znam.

Kako ide postupak polaganja Norskprove testa,koliko vremenski traje boravak u Norveskoj zbog testa?


Prvo moras da se prijavis za polaganje , popunjavas semu preko neta i odaberes gde ces polagati. Naravno moras uplatiti nisam siguran da li moze da se uplati iz Srbije posto je nama uplatu odradio lik iz Norveske.
Kad se to obavi cinimi se da nedelju dve pre polaganja dobija se obavestenje na adresu koju ste naveli u prijavi gde i kad polazete. Ja sam polagao u Oslu i tu polaganje ide abecednim redom odnosno usmeni se polaze razlicitih dana a pismeni isti dan svi. Rezultati se cekaju do mesec dana!
Ja sam npr. usmeni polagao 24.05 a pismeni 31.05  znaci da razlika izmedju pismenog i usmenog moze biti oko nedelju dana ali to zavisi od prezimena i to je u Oslu.

Da li neko zna gde se moze naci lista svih neradnih dana u Norveskoj?


Pronaj ovdje:
http://www.norveska.org.rs/Embassy/Public-holidays-in-2012/

Nasao sam ovde neki kalendar, nije zvanicni norveski al za bolji ne znam
http://www.timeanddate.com/calendar/?year=2012&country=18
Crveni dani su neradni, moze i mesecno da se vidi detaljnije lista praznika i neradnih dana

Koliko je bitno znanje norveskog jezika za zaposlenje?


Nije isto za sve struke,pa stoga izvolite iznesite svoja iskustva.
___________
Moje licno iskustvo, radim kao programer i dobio sam posao bez znanja jezika. E sad, od mene se ocekuje da naucim jezik zarad dugorocne saradnje i buducih poslova ali za sada moze i bez norveskog igrom slucajeva. Ali znam za firme u Oslou gde je sluzbeni jezik u firmi engleski tako da tamo apsolutno nije bitan norveski jezik.

Mada na nekoliko konkursa nisam prosao najslavnije jer nisam znao jezik jer su ljudi iz firme imali problema da pricaju engleski (uglavnom u manjim mestima). A i sada primetim da ume ljudima da bude naporno kad stalno komuniciraju samnom na engleski, neke stvari su teske za prevesti a neke su skroz i neprevodive.

Iako sam dobio posao i radim bez znanja jezika, opet bih rekao da je potrebno znati jezik, ako nije neophodno onda povecava sanse barem 5-10 puta za naci (dobar ili bolji) posao.
__________
Ja kao vozac kamiona, EU pasosom i ogromnim iskustvom nikako ne mogu naci posao gore. Uglavnom razgovor(telefonski) pocinje i zavrsava da li znate norveski jezik(pricam veoma dobro engleski). Pa mi bas nije najjasnije kako se zaposliti u norveskoj bez znanja jezika kada mene koji bas nemam dodira sa ljudima nece da prime. Ako neko ima neku informaciju vezanu za soferaj i vozace u norveskoj bio bih jako zahvalan. Pozdrav

Kako do radne i boravisne dozvole i sta u njoj pise za nas van EU?


Ukoliko dolazite iz zemlje koja nije clanica EU,a zelite da dobijete radnu i boravisnu dozvolu u Norveskoj morate da spojite svoje obrazovanje sa poslom koji radite u Norveskoj.Dakle,inzenjer mora da radi taj posao,ne moze da radi neku drugu vrstu posla.U zdravstu je zahtev da se ima 80% stilling,jer je norvesko zdravstvo podeljeno na procentualne polozaje,i svi procenti su zastupljeni.Minimalan ugovor koji morate imati da biste dobili radnu i boravisnu dozvolu je na 3 meseca i ta dozvola vam se zove midlertidlig arbeids-og oppholdstillatelse.Ona traje koliko vam traje i ugovor,ako je to 3 meseca,onda je dozvola na 3 meseca.Ugovore od po 3 meseca mozete imati 3 puta,tj.toliko isto puta je mozete produziti i nakon tog po norveskom zakonu mora vam poslodavac dati ugovor na minimum 6 meseci.Dakle,vi ste nosilac dozvole,vi ste se zaposlili u Norveskoj i dobili je.U pisanom tekstu o opisu dozvole kaze se izmedju ostalog sledece:Imate obavezu da obavestite poresku upravu o preseljenju i za to imate 7 dana.Po zakonu od 5.avg 1994.god u obavezi ste da uradite tuberkulozni test koji je besplatan.Pise vam tacno vazenje dozvole od kog datuma do kog datuma.Stoji vam koji posao mozete da obavljate/to je samo onaj posao koji vam stoji u opisu ugovora o radu i za koji ste predali diplomu.PIse vam da NEMATE pravo da radite neki drugi posao i da vam plata ne sme biti manja tj.niza od zakonom propisane za posao koji cete obavljati.Morate raditi za jednog poslodavca,imate pravo na putovanja u okviru Norveske kao i izvan nje u periodu dok vam dozvola traje,imate pravo na spajanje porodice kao i na trazenje trajne stalne dozvole nakon 3 godine boravka.Dozvola se moze produziti ali morate podneti zahtev za njeno produzenje mesec dana pre isteka aktuelne dozvole i moguce je produziti samo pod istim uslovima ugovora o radu.
Bitna napomena:Ukoliko ste izgubili posao iz bilo kog razloga a dozvolu imate na period od recimo 1 godinu jer vam je taj prethodni ugovor toliko trajao,vi mozete ostati u zemlji i raziti drugi posao pod uslovom da vam je dozvola vazeca.Tj.Imate ugovor na 1 godinu i takav posao,medjutim izgubite ga nakon 6 meseci.Vi ne morate da napustate zemlju,mozete ostati tih preostalih 6 meseci i traziti posao jer vam je dozvola vazeca i dalje.
U obavezi ste da idete i na casove norveskog u trajanju od 250 casova ili da polazete adekvatne ispite.Imate i obavezu za sammfunnskunnskap nastavu u trajanju od 50 casova.Osobe preko 55 godina starosti nisu u obavezi da ispune ovaj zahtev.Svi ispod navedene starosne granice jesu u obavezi.
Izvesni zakonski prekrsaji mogu vas dovesti u situaciju da morate da napustite zemlju i da dobijete zabranu ulaska u istu.
Taj tekst stoji za nas koji smo izvan EU,u slucaju kada NIJE u pitanju SEZONSKA DOZVOLA!Dakle ovo je oanj tip dozvole koji ti daje najvisa prava i onaj tip dozvole koji svi zelimo.
Produzenje dozvole-na papiru pise isti tekst samo je naslov promenjen u VEDTAK OM FORNYET MIDLERTIDLIG OPPHOLDSTILLATELSE FOR BORGER AV-pa se napise zemlja...ali tekst je isti.
Dokumenta se predaju u policiji u delu utledningskontor.Potrebno je pratiti UDI-jev portal na netu i pratiti sve eventualne promene oko dokumenata za predaju kako bi se dozvola dobila.
Taksa za obradu dozvole je 3000 kruna i to za ovaj tip dozvole koji je gore opisan.Ovo nije vazece za spajanje porodice.Spajanje porodice je jedan poseban i odvojen proces.

Koliko je vazno biti clan sindikata u Norveskoj?


To je vrlo vazno. Nama koji dolazimo iz Srbije treba vremena da to shvatimo ali jeste tako. Pre svega,kao stranac ako imas probleme na poslu, na raspolaganju ti je besplatna pravna pomoc. Pravna pomoc kosta u Norveskoj izuzetno mnogo. Naravno svaka bransa ima svoj sindikat,i za to se placa clanarina mesecna.Imate na raspolaganju i odredjena osiguranja koja je takodje dobro imati. Od visine primanja zavisi mesecni iznos koji se placa a deo celokupne godisnje cifre koja se kroz platu skida za sindikat se vraca kroz selvangivelsen, kroz tzv.fagkontigent. Ja pre svega stavljam akcenat na pravnu pomoc jer je moguce dobiti i mislim da nam je potrebno da makar znamo za to. U ocima poslodavca si drugacije pozicioniran,bez obzira sto neke velike uocljive pomoci nemas.Ali zakljucak je da je vazno kako to oni kazu biti organizovan u okviru nekog sindikata. Moje licno iskustvo je vrlo pozitivno i uvek mogu da se obratim odredjenim ljudima ako mi nesto nije jasno i iz pravnih pravila ili bilo cega drugog,tako da tu clanarinu pregorim ja bez problema. Treba misliti u tom pravcu. Ako svi Norvezani smatraju da je vazno biti uclanjen, zasto bi se mi pravili pametni?

koliko kosta autobuska karta u norveskoj, i koje su alternative prevoza?


Pocinjem da radim uskoro, zivim u jednom kraju grada a radim na drugom, koliko kosta mesecna kartica?
Ili da li neko zna neku jeftiniju kombinaciju?

Za divno cudo, ja sam u Bergenu bio u istoj situaciji kao i ti. Karticu sam placao 660 NOK (sto je oko 10.000 dinara), karticu mozes da kupis u glavnoj autobuskoj, mozes da je narucis preko sajta www.skyss.no, a mozes da je dopunjavas u autobusu kod vozaca ili na automatima na vecim autobuskim stajalistima u gradu. A ta mesecna je za dve zone, mada nisam tacno siguran koliko je to mada znam da sigurno pokriva prva okolna mesta ali se ipak bolje raspitaj ako zivis daleko. Ima jos kombinacija oko pojedinacnih prevoza, kupovine "paketa" od 20 karata odjednom i sl, al pogledaj o tome na www.skyss.no za detalje.

Inace ja sam prosli mesec ustedeo na prevozu tako sto sam na policijskoj aukciji u Bergenu kupio kraden bajs za 350 kruna, ulozio jos 140 kruna u nove gume i vozio se ceo mesec do posla. Srecom nije padala kisa radnim danima i u to vreme kada sam vozio do i od posla, mada planiram da probam uskoro bajs po kisi cisto da vidim kako ce da se ponasa i koliko cu da se nakvasim i da li ce biti izvodivo voziti po kisi, mada sam celu zimu vidjao zene i muzeve kako voze bajseve po kisama dok ja kisnem cekajuci autobus.

Koliko obično košta taxi od aerodroma do grada, recimo u Bergenu?


Aprila je mene koštao oko 360 kruna u Bergenu, zavisi koji deo grada.
Inače postoji i FlyBus, autobus koji namenski ide od centra direktno do aerodroma i nazad, i košta 100 kruna u jednom pravcu odnosno 160 kruna povratna karta. Više informacija o polascima i rutama ovde:
http://www.flybussen.no/bergen/
Ista firma verovatno vozi i za ostale gradove, ali nisam proveravao. Uglavnom probaj na njihovoj naslovnoj strani za neki drugi grad
http://www.flybussen.no/

Kojim platnim karticama iz Srbije je moguce placati u Norveskoj?


Ono sto ja znam je da Intesa Maestro (obicna kartica sto ide uz tekuci dinarski racun, regularna maestro dakle) funckionise na svim platnim mestima gde ima Master nalepnice. U Bergenu sam mesecima placao tom karticom bez problema, i funkcionise regularno.
Dinari se konvertuju u krune manje-vise po istom kursu po kome bi konvertovao dinare u krune da sam u srbiji, samo sto bi u srbiji platio 2% provizije na konverziju dog toga ovde nema.
Takodje, moguce je podici novac 5 puta sa bankomata u roku od 24h i moguce je platiti 25 puta dnevno na terminalima, bez ogranicenja kolicine novca.
Imajte na umu samo da norveski bankomati uzimaju proviziju, ne znam kolika je ali ako vam treba kesh bolje ga ponesite ili pak placajte karticom direktno u dragstoru
__________________
Meni su sve kartice radile, Maestro i Visa electron!
Ko ide na krace vreme neka izbegava podizanje sa ATM aparata zbog provizija, nosite neki kes uz sebe, a ostalo placajte opushteno karticama.

da li se mogu kupiti bez recepta tablete protiv bolova u norveskoj,recimo kao diklofenak i sl.

umesto diklofenaka imas Voltarol tbl koje su po sastavu bas diklofenak. jacina tih bezreceptnih pakovanja je 12,5 mg - tako da verujem da bez 2-3 tbl nece ni delovati.. ALi, DA moze se kupiti bez Rp. Osim njega imas i Ibux (to je nas brufen) i Napren (to je nas naproxen) - sve protiv bolova i bez recepta. Za glavobolju imaju i fenazon, to kod nas nema ali izgleda da je dobar..

ID - Identikikacija tokom boravka u norveskoj- ili ti po naski licna - osobna karta?


Dali non stop moram da nosim pasos svugde sa sobom kao sredsto identifikacije ili mogu da dobijem neki "licnu kartu" na norveskom?
________
U Norveskoj sredstvo za identifikaciju moze da bude i VIZA bankovna kreditna kartica koja ima sliku pozadi posto na njoj stoji vas PERSONNUMMER i vasa slika.

Radna dozvola,D-nummer/fødselsnummer,skattekort?


Molim objasnjenje(ako neko zna kompletnu proceduru)oko podnosenja dokumentacije za(koja dokumenta,gde predati):
-radnu dozvolu(ugovor na 3, 6 meseci i duze)
-D-nummer/fødselsnummer
-skattekort
-otvaranje racuna u banci
-koliko to sve otprilike traje
_______________________
Prvo moras imati ponudu za posao. Kad to imas:
1. registrujes se na portalu UDI-ja (https://selfservice.udi.no/) za dobijanje radne vize i tu ces moci da odaberes grad i policijsku stanicu gde se svi papiri predaju. (maskimalno se zakazuje za 3 nedelje)
2. Nakon predaje papira (a pod obazeno bih preporucio da trazis tidlig arbeidsstart) cekas da dobijes radnu dozvolu (tidlig arbeidstart - maks 10 dana, redovna radna dozvola - maks 5 meseci, ali ugl oko 2-3 meseca).
3. Kad dobijes radnu i boravisnu dozvolu - apliciras za D ili person nummer u FolkeRegister (maksimalno za 10 dana stize). Od njih dobijes i formular za skattekort koji treba da popunis (nakon popunjavanja i predaje istog ceka se oko 15 dana na skattekort).
4. Kada dobijes person ili D nummer mozes da otvoris racun u banci (na licu mesta se sve zavrsava odmah).

Gde traziti oglase za stan?


Pozdrav,
Najpopularniji sajt u norveskoj za oglase je http://www.finn.no/ tu mozes naci sve od igle do lokomotive, pa i stanove i sobe izmedju ostalog. Tu mozes videti i na mapi gde se stanovi nalaze.
Jos jedan sajt za nekretnine gde sam ja gledao stanove je http://www.hybel.no/
________________
Vecina stanodavaca trazi norveski broj da bi potpisali ugovor za stan sa strancima, a to bude malo problem kad se dolazi bez posla ili ako se tek stize u norvesku. Od pomoci moze da bude ako firma da neku "garanciju" u smislu nekog papira da oni garantuju za ponasanje vas kao stanara ili mozda cak potpisu ugovor umesto vas.
Ljudi su dolazili i iznajmljivali sobe bez person numbera, a postoje kombinacije hostela ili vrsta nekih "apratmana" u hotelu koje iznajmite na mesec dana i to bude oko 1000+e ili tako nesto, u granicama normale da tako kazem. Neki od dodatnih problema prilikom iznajmljivanja stana su i ti sto svi traze nekoliko kirija unapred kao depozit i traze da se ugovor potpise na 6 meseci ili cak godinu dana.
Ali cuo sam da ljudi ovde rentiraju neki tip soba odnosno mini apartmana studentima na mesec dana dok se ne snadju, i cene takvog smestaja su malo vece, ali ne traze norveski broj niti depozit i moze se iznajmiti stan na mesec-dva.

A stanove generalno traziti na www.finn.no i www.hybel.no

Gde mogu kupiti najpovoljnije avio karte do Norveške?


Pozdrav,
Jedan od popularnih prevoznika je http://www.norwegian.no/ cene su ok uglavnom, ali putuju samo sredom ako se ne varam, tako da mora put dobro da se isplanira. Takodje ovaj avio prevoznik ima najveci "kapacitet" za prtljag, što često može da bude jedna od presudnih stvari kada se nosi puno prtljaga
__________________
Lufthansa je isto ok, samo je povratna karta jeftinija od karte u jednom pravcu, ali lete svakog dana
__________________
U proveru cena pri kupovini karte mozda nije lose uzeti u obzir i finn.no, ticket.no i slicje pretrazivace aranzmana, jer se oni ne svrstavaju u odredjenu aviokompaniju, nego pretrazuju cene svih vodecih svetskih aviokompanija.
Takodje, ako se kupuje karta kod Lufthanse, zbog nekog meni nepoznatog razloga nikad nije isplativo kupovati kartu u jednom pravcu zbog cene. Cak i ako se ne planira, mnogo je povoljnije kupiti povratnu kartu, pa cak i da se ne iskoristi, ali se dosta stedi u ceni.
_________________
Norwegian je najjeftiniji osim letnjeg perioda kada su godisnji odmori jer su karte onda dosta skupe ili da se karta kupi nekoliko meseci ranije a druga varijanta je Wizzerom do Geteborga pa busom do Osla isto je povoljno i sam sam putovao na taj nacin

Koja je osnovna razlika izmedju SEZONSKE i OBICNE radne dozvole?


SEZONSKA radna dozvola vam ne daje mogucnost trazenja stalne dozvole i nakon sest meseci morate napustiti zemlju.Pod odredjenim okolnostima moze poslodavac da produzi sezonsku dozvolu ali i dalje NEMATE mogucnost trazenja stalnog boravka na osnovu iste.
OBICNA radna dozvola(opisana pod rubrikom kako do radne i boravisne dozvole i sta u njoj pise,pricitaj tamo!),DAJE pravo trazenja stalne radne i boravisne dozvole nakon 3 godine kao i spajanje porodice koje sa sezonskom nije moguce.
To je osnovna i najveca razlika.
NB!Ukoliko se radi sommerjobb kao hjelpepleier(sto je cest slucaj) i poslodavac vam ponudi duzi ugovor a vi imate autorizaciju za to,u tom slucaju je moguce sa sezonske dozvole preci na obicnu i dobiti sva prava koja obicna dozvola ukljucuje.U tom slucaju je moguce.

Sta je to ansinitet,i da li mi je radni staz iz Srbije priznat ako radim isti posao u Norveskoj?


DA !!!
Ansinitet konkretno u norvesom zdravstvu pocinje sa 4 godine staza i tada vam se osnovna godisnja plata povecava.Druga stepenica je 8 godina a treca stepenica je 10 godina.
Staz iz Srbije je priznat.Ukljucuje povecanje plate a ne ukupnog broja godina rada u Norveskoj na osnovu kojeg treba da vam se racuna prosek za penziju.
Priznaje se na taj nacin sto uzimate pismenu potvrdu od svog poslodavca u Srbiji i prevodite je na norveski.Prevod mora biti od sudskog tumaca.

Koliko cekam za privremenu radnu dozvolu ako imam ponudu za posao?


Koliko se plaća radna dozvola, čuo sam 3000 kruna za 3 meseca!
______________________________
period obrade radne dozvole je obicno 2-4 meseci po iskustvima ljudi koje ja znam, malo zavisi od komune do komune, odnosno od grada do grada. Placa se 2700 kruna  (bese toliko) za koliko god da apliciras, znaci imao ugovor na stalno ili na 6 meseci toliko je. Ali mislim da je najbolje da ipak pogledas na http://www.udi.no za relevantnije informacije.
Ako si "skilled worker" mozes da trazis "early employment scheme" od policije i da krenes da radis kroz nedelju - dve od kad predas. Mislim da obicno traze i ugovor za "early employment", al opet pogledaj na udi sajtu

Da li moram da imam odredjnu diplomu da bih dobio ponudu za posao?


Da li poslodavac moze da mi da ponudu za posao, npr fizicki rad, zidar, moler, a da nemam diplomu za to?
_________________________________
Ne, svaka struka u Norveskoj je pokrivena odgovarajucom diplomom. Za rad u No na nekom mestu, potrebno je da imate priznato obrazovanje tog stepena. Bez diplome mozete biti samo asistent.

Sta je to licenca a sta autorizacija?


U norveskom obrazovnom sistemu potpuno priznavanje diplome znaci dobiti AUTORIZACIJU.To znaci da je vas nastavni plan studija/srednje skole itd.u potpunosti ili sa malom ne toliko znacajnom razlikom usaglasen sa norveskom diplomom iste struke.Autorizacija nije vremenski ogranicena,dozivotna je tj.do 75.-te godine zivota.
LICENCA-je stepen ispod autorizacije,i znaci da postoje zahtevi koje morate da ispunite kako biste dobili autorizaciju.Licenca vam ne dozvoljava samostalan rad kao autorizacija,i vremenski je ogranicena.

Dobijanje prve radne dozvole


interesuje me koliko se dugo vremenski ceka za dobijanje prve radne dozvole i ako policija nije izdala privremenu nego dalje poslala u udi,koliko se ceka odgovor iz udi i kolika je verovatnoca da ce njihov odg biti poz ako policija nije izdala i drugo da li se moze putovati u svoju zemlju dok se ceka taj odg iz udi i ako je poz sa tom dozvolom vratiti u norvesku kad to bude bilo iako je to period manje od tri meseca u svojoj zemlji za koliko kazu da moras da provedes ,hvala puno za odgovor.
__________________________________
Ja sam dozvolu predao novembra i dobio negativan odgovor februara, i odmah predao pocetkom marta i dobio je krajem aprilla ili pocetkom maja. To je konkretno u Bergenu tada, posle toga je bio strajk svih zivih institucija pa se verovatno sada vreme povecalo, ali kazi ga 2-3 meseca (ja bi ocekivao tri iskreno).
To kolika je verovatnoca je toliko razlicito da i ne moze da se izvuce uzorak. Policija ima pravo da ti izda potvrdu da mozes da krenes da radis po Early Employment Scheme, ali to rade uglavnom ako ti se odmah diploma slaze sa zaposlenjem i odma vide da imas puno iskustva za taj posao, sve sto im je van tih stopostotnih okvira, ja mislim da salju UDIju bez da izdaju potvrdu.
Tako da to veoma zavisi od konkretnog slucaja, od policijskog sluzbenika, od sluzbenika u UDI, od svih redom...

Ovo zadnje nisam bas najbolje razumeo, ali ti po belom sengenu mozes da putujes u norvesku i tu budes ukupno 90 dana u 6 meseci i za to niko nece da te cima. Ako predas za dozvolu u norveskoj onda moras da budes tu da dozvolu podignes (mozda nesto moze preko ambasade, ali ja ne bi komplikovao ako ne mora). Dakle, ako si dosla u norvesku i tu predala, sedila 20 dana, mozes da odes u srbiju dok ne dobijes odgovor (koji ces dobiti na norvesku adresu) i da se vratis bez ikakvih problema.
Ako si pak u norveskoj "potrosila" 90 dana i planiras da izlazis, postoji mogucnost da ako ides direktno recimo beograd-oslo oni nece da ti prave problem oko 90 dana sengena jer znaju da si predala za radnu dozvolu i da ides da je podignes, ali ako potrosis 90 dana i putujes preko nekog evropskog grada (fraknfurt recimo) oni te nece pustiti dalje jer si istrosila 90 dana sengena.
Ali, ja bi ipak za to zvao UDI direktno i gnjavio telefonom za precizan odgovor (koji opet ne mora uvek da bude relevantan jer ne znaju bas sve iskreno, samo budi uporna da proveravaju i dobro se raspitaj pre zvanja)
__________________________________
Ja sam zahtev za dozvolu podneo u Oslu i odgovr je stigao posle dve nedelje , a u medjuvremenu sam vratio auto u Srbiju i bio tamo desetak dana . Vratio sam se preko Budimpeste bez ikakvih problema.

Da li u Norveskoj postoje zelene pijace ili je sve to u sklopu hipermarketa? Kolike su cene?

Sve je u okviru hipermarketa. Pijaca na kakvu smo mi navikli postoji samo u Bergenu i to kao turisticka atrakcija i to za prodaju ribe.

Da li je moja vozacka dozvola iz Srbije priznata u Norveskoj i ako nije kako do nove doci?


Dozvole iz zemalja koje nisu clanice EU NISU PRIZNATE U Norveskoj.Njih mozete da koristite prva 3 meseca od dolaska u zemlju,tj.ulaska u Norvesku.Nakon tog perioda ona vam vise NE VAZI.Ranije je vazila duze i moglo se lakse zameniti,ali je zakon promenjen.
Novi zakon kaze da morate da polazete sve ponovo,dakle mislim i na teorijski i prakticni deo kao i da prodjete obuku koja je propisana kao obevezna za sve norveske vozace.Ono na sta mozete imati povoljnost jeste da ne morate da vozite pun fond casova jer ste vec vozac.Dakle,manji broj casova.
Ukoliko imate vozacku dozvolu vec i vozicete smanjeni fond casova troskovi oko dobijanja nove vozacke dozvole su vam oko 24 000 kruna ili prevedeno na euro 3000 eura.
____________________________
Cene polaganja se razlikuju od lokacije. Koliko sam do sad razumeo, sto juznije, to skuplje. U Rogalandu se krece oko 35-40 hiljada pun paket.
____________________________
Najbolje resenje je polaganje u nekoj drugoj zemlji evropske unije i onda koristiti tu npr spansku voacku dozvolu u norveskoj.Oko 1500 e je dozvola u Spaniji konkretno

Vrtići u Norveškoj, koja je cena i kako dobiti mesto?


Daklem, interesuju me iskustva sa vrtićima u Norveškoj ;
cijena,
radno vrijeme,
da li ih je teško dobiti,
vrtići u velikim i manjim mjestima,
i sve ostale korisne informacije koje vi znate a ja ih se ne mogu još sjetiti ;)

Kako dobiti privremenu radnu dozvolu i gde,dok cekam odgovor na zalbu?


Kada su mene odbili zvao sam UDI i pitao da li mogu dobiti Early Employment Scheme ako se budem zalio na negativan odgovor, i rekli su mi da ne moze. Pa sam morao ponovo da predam, platim, i odmah trazim Early Employment Scheme i dobio sam je.
Dopuni pitanje i napisi na sta se tacno zalis, jer ako si odbijena za privremenu radnu dozvolu od UDIja, ne postoji drugo mesto gde mozes da trazis neku "drugu" privremenu radnu dozvolu, jer UDI resava i dozvole i zalbe.

Kako izbeci placanje provizije od 2.5 krune na svaku transakciju VIZA kartiom?


Izgleda se svaka transakcija na viza karticu   naplacuje 2.5 krune
http://img580.imageshack.us/img580/962/bankaderanje.jpg
To vam stoji tamo u onim internom izvestaju sto dobijate u net bankingu u vas interni mail box.
Ako neko ima info kako izbeci ovo daljte informaciju jer na sajtu DNB banke stoji da jedino "Leve-pakke og SAGA" nemaju tu proviziju.
Mozemo li mi obicni smrtnici dobiti taj paket?
https://www.dnb.no/privat/priser/konto-kort-nettbank.html#visakort
_____________________________________
Kao obicni smrtnici mozemo dobiti taj paket nakon tri plate i kad imamo pravi norveski perssonnumber (ne moze sa D brojem). Tako su meni rekli u dnb kad sam otvarao racun.
Tako da je za pocetak bolje podici kes i placati sve kesom nego karticom

Lønnslipp, platni mesecni listic,sta je to sto pise na istom?


Kada ste vec zaposleni u Norveskoj,bilo bi vise nego korisno i da razumete ono sto je napisano na vasem platnom mesecnom listicu koji sadrzi mnogo informacija i koji je na kraju krajeva potrebno kontrolisati kako biste zaista znali da vam je sve uredno i isplaceno.U norveskoj administraciji greske nisu ni strana i retka rec.Ali ispravka je uvek moguca ukoliko ste u stanju da dokazete da ste radili neki smenu koja vam nije placena ili je rec o dodatku ili bilo kom trecem pravilu.
Vas platni listic ili na norveskom LØNNSLIPP,obiluje mnogim informacijama o vama,sto je i normalno.
Vi ste mottaker/primalac i uvek je napisano za koji je period plata,koji je datum,broj zaposlenog,organizacioni broj kao i polozaj na kome radite sa sifrom za isti.
Nakon tih opstih generalija se prelazi na drugi deo platnog listica koji se bavi konkretno ciframa i sta je to sto vam je placeno.
-Regulativ fast lønn (mesecna stalna zarada) gde je napisana vasa godisnja plata kao i procenat koji radite.
-Ukoliko imate dodatke za popodnevni rad/nocni/vikend bice vam napisano Kvelds og nattillegg  pa broj sati i dodatak koji se placa po satu na obicnu satnicu.
-Overtid 50% (prekovremeni sati koji su placeni sa 50% dodatka)
-Overtid 100%(prekovremeni sati koji su placeni sa 100% dodatka)
-Skattetrekk (poreski odbitak) za regulativ lønn pa je napisana UVEK tabela po kojoj se skida porez npr. 7300 i napisan je iznos.
-Skattetrekk (poreski odbitak) za overtid (prekovremene sate) i uvek je napisan procenat npr.36% po kojem se skida porez i napisan je iznos.
-Imate i jos neke odbitke kao npr.pensjons arb.andel,pa sindikat eventualno ako ste u njemu uclanjeni,OU fond kommunale za opstinski sektor islicno...
-Pise vam bruto plata iznos
-Pise vam neto plata iznos odnosno NETTO UTBETALT.To je onaj iznos koji treba da se dobije kao uplacen na racun.
-U donjem uglu listica stoji deo rezervisan za ukupnu cifru koliko je novca zaradjeno do tog momenta tokom godine koja je u toku pa pise:
-Brutto:pa iznos
-Feriegrl.:tu pise iznos za feriepenger tj.napisana vam je ista cifra kao na bruto iznosu zarade.
-Skatt:(ukupan iznos poreza koji je placen do tada za kalendarsku tu godinu)
-Pensjon:(koliko je placeno na racun penzionog fonda isto iznos za tu godinu do momenta uplate te plate).
I tako svaki mesec.Greske se desavaju ali ih je moguce korigovati.Posebno turnusi u zdravstvu imaju mnogo razlicitih odredbi koje se pisu posebno i placaju kao takve na platnom listicu kao npr.forskjøvet vakt ,tj.zamenjeno dezurstvo pa iznos za isti ali necemo ulaziti toliko u specificnost listica jer treba da se drzimo onih informacija koje su najkorisnije i podjednako korisne za sve nas zaposlene u razlicitim bransama.
Vas listic u JUNU MESECU izgleda drugacije pa vam je napisano:
FAST LØNN iznos pa stoji minus - dakle ta suma vam se skida ali
FERIEPENGER onda se uplacuje iznos koji je 12% bruto plate u zamenu za to pa ispod fast lønn koja se oduzima stoji feriepenger koji se uplacuje.Bruto iznos zarade kao i skattrekk miruju tog meseca,tj.ne menjaju se.

Sta je to halvskatt i desember ? - 50% porez u decembru!

Svakog decembra svi zaposleni u Norveskoj placaju samo pola poreza i za regularnu platu kao i za overtid. Dakle, decembarski porez se placa samo 50% i to vazi samo za taj mesec.

Sta je to FAST LEGE?


U norveskom zdravstvu svaki gradjanin ima svog STALNOG LEKARA.To znaci fast lege.Dakle,imate pravo da izaberete svog stalnog lekara u gradu/selu kojem zivite na teritoriji Norveske i mozete da ga menjate dva puta tokom iste kalendareske godine.Odaberete jednu od LEGEKONTOR,tj.lekarskih kancelarija,sto mi pod takvim nazivom nemamo u Srbiji ili bi se moglo eventualno porediti sa Domom Zdravlja,i dobijete listu lekara kao i broj slobodnih mesta kod istih.Lekar mora da ima slobodno mesto kako bi vas uzeo kao svog pacijenta.
Za sve sto vam je potrebno obraticete se svom stalnom lekaru,bilo da je rec o bolovanju,receptima...svemu.
Pravo da dodjete u ovu situaciju ima onaj gradjanin Norveske koji ima pravi personnummer,dakle ukoliko imate ugovor o radu od 3 meseca i samim tim ste dobili D-nummer ne mozete odabrati fast lege,tj.stalnog lekara,morate imati pravi norveski broj.Tu situaciju da kazem nezahvalnu imate maksimalno 9 meseci jer nakon sto tri puta vam produze ugovor na po 3 meseca,po zakonu su u obavezi da vam daju nakon toga ugovor od 6 meseci minimum i tada dobijate pravi norveski broj kao i mogucnost da narucite stalnog lekara.
Legekontor je otvoreno radnim danima do 15.30.
Sta posle?Za hitne slucajeve preuzima vas legevakta.I u principu legevakta ce pokriti vase akutne potrebe i za vreme onog nezahvalnog perioda dok nemate mogucnost da narucite stalnog lekara.Kazem,akutne slucajeve.I treba napomenuti,da u Norveskoj konkretno ta karika i ne funkcionise bas tako kako se misli u inostranstvu da funkcionise.Legevakta,fastlege,tokom onog perioda od max.9 meseci kada nemas pravi broj moze biti voznja po jako klizavom terenu ali akzem akutne potrebe treba da vam resi legevakta u tom slucaju.

Sta je to EGENMELDING a sta SYKEMELDING?


U norveskom sistemu postoji pravilo odsustva sa posla usled bolesti a da niste u obavezi da dostavljate pismenu potvrdu od lekara za to.To se zove EGENMELDING.Imate pravo da koristite 28 kalendarskih dana tokom cele godine u ove svrhe.Ipak nekih pravila se morate pridrzavati a to je:Vezanih dana mozete imati najvise 8 u nizu.Pauza izmedju dva koriscenja egenmelding-a mora biti 16 dana.Da biste imali pravo na egenmelding dane,morate prvo biti zaposleni kod poslodavca 2 meseca.Nakon ta dva meseca od pocetka vaseg ugovora o radu,sticete to pravo.U suprotnom,bice vam odbijeno od plate ako koristite te dane a da ste zaposleni krace od 2 meseca.Ukoliko vam je dete bolesno,imate pravo da koristite 3 slobodna dana.Imate dodatna prava ako ste samohran roditelj/jedno ili dvoje dece.Za jedno dete 20 dana,a za dvoje dece 30 dana.Ovo vazi samo i jedino ako ste samohran staratelj.Starost dece,tj.uzrast se racuna ispod 12 godina kao i za one koji imaju hronicne bolesti/ili poremecaje u razvoju gde je granica povecana na 18 godina.
U obavezi ste da popunite egenmelding semu i da je predate svom poslodavcu kako vam ti dani za koje ste bili odsutni sa posla ne bi bili odbijeni od plate.
SYKEMELDING-To znaci bolovanje i imate pismenu potvrdu od lekara za to.Vas poslodavac placa odsustva do 16 dana a preko 16 dana placa NAV.Postojalo je ranije,sve do prosle godine aktivno bolovanje kada zapravo vi dolazite na posao ali radite lakse poslove ili tzv.ogranicene poslove.Ukinuto je odlukom NAV-a i sada se postuje pravilo da nema aktivnog bolovanja osim ako lekar u nekim posebnim situacijama zahteva to.

OVERTID - sta je to ?


Overtid je norveska rec za prekovremeni rad.Po norveskom zakonu imate pravo da radite svaki drugi mesec po 25 sati prekovremenog rada ali ne vise od 200 sati godisnje.To kaze zakon.Medjutim,realnost i stvarno trziste rada kazu da se taj zakon mnogo krsi usled nemanja dovoljnog broja radne snage.Imate prekovremeni rad koji je placen sa 50% i sa 100%,kao i diferencijalni overtid kojem je umanjena cena sata ali tada dobijate i u timebank te odradjene sate pa mozete kasnije da to koristite kao slobodno a plus ste dobili i neki deo zarade.
Kada radite 100% stilling-i dosli ste na posao na vas slobodan dan tada vam je svaki sat placen sa 100%,dok ako produzavate smenu istog dana tada su vam prva 4 sata placena sa 50% a preostali sati radnog vremena sa 100%.
Za overtid se skida porez prema procentu a ne prema tabeli.Ipak najsigurnije i najbezbednije je reci poslodavcu da sto se overtida tice se skida automatski 45-50%,jer na taj nacin ne rizikujete mogucnost restskatt-a,tj.doplate poreza kada vam dodje selvangivelsen.
O restskatt-u i pravilima procitati pod pitanjem koje je za to predvidjeno!
Nedeljno radnici imaju 35,5 sati,38 sati ili 40 sati zavisi koja je bransa u pitanju.Preko ovih satnica sve je overtid,ako i ukjljucujuci pravila gore navedena.
Pretplati se na: Postovi (Atom)

Translate